SAOPŠTENJE
Stanovništvo - Migracije
10.07.2025
Konačni rezultati Periodika objavljivanja: godišnja

Unutrašnje migracije, 2024.

Tokom 2024. godine 134 903 lica promenilo je prebivalište, odnosno trajno se preselilo iz jednog u drugo mesto (naselje) Republike Srbije. Prosečna starost lica koja su promenila prebivalište je 36,4 godine.

Tokom 2024. godine 134 903 lica promenilo je prebivalište, odnosno trajno se preselilo iz jednog u drugo mesto (naselje) Republike Srbije. Prosečna starost lica koja su promenila prebivalište je 36,4 godine (za muškarce 36,8 godina, a za žene 36,0 godina).

Posmatrano po regionima Republike Srbije, Beogradski region i Region Vojvodine su u 2024. godini imali pozitivan migracioni saldo.

U Republici Srbiji u 2024. godini najviše osoba se selilo iz jedne u drugu  oblast (34,9%), a najmanje iz jednog u drugo naselje u okviru iste opštine/grada (31,4%).

Od ukupno 25 oblasti u Republici Srbiji, najveći broj migratornih kretanja ostvaren je na teritoriji Beogradske oblasti, i to 46 453 (34,4%) doseljeno lice i 43 588 (32,3%) odseljenih lica. Beogradska, Južnobačka, Sremska, Šumadijska, Nišavska i Južnobanatska oblast su ostvarile pozitivan migracioni saldo, dok je u 19 oblasti migracioni saldo negativan.

Posmatrano na nivou opština/gradova, tek u 59 opština/gradova je u 2024. godini pozitivan migracioni saldo, u jednoj opštini je broj doseljenih i broj odseljenih lica jednak, dok je u ostalih 108 opština/gradova migracioni saldo negativan.

Sa stanovišta ekonomske aktivnosti, 60,7% migranata su izdržavana lica, 30,0% su aktivna lica, dok je udeo lica sa ličnim prihodom 9,3%.

 


 

 

 

Migraciono kretanje u Republici Srbiji, po regionima 2020–2024.

U periodu 2020–2024. godine Beogradski region i Region Vojvodine su ostvarili pozitivan migracioni saldo, koji u Beogradskom regionu, na godišnjem nivou, iznosi prosečno oko 4 000 lica, dok u Regionu Vojvodine iznosi oko 1 500 lica.

Regiona Šumadije i Zapadne Srbije, u periodu od 2020. do 2024. godine, samo na osnovu mehaničke komponente (unutrašnjih migracija), prosečno godišnje, gubi oko 3 000 stanovnika.

Region Južne i Istočne Srbije, u periodu od 2020. do 2024. godine, ima negativnu vrednost migracionog salda, koji prosečno godišnje iznosi oko 2 500, što utiče na smanjenje broja stanovnika ovog regiona.

 

Tabela 1. Lica koja su promenila prebivalište u Republici Srbiji, prema području doseljenja/odseljenja, 2024.

  Doseljeni Odseljeni Migracioni saldo Preseljeno stanovništvo unutar oblasti
ukupno iz druge oblasti ukupno u drugu oblast iz opština/ gradova iste oblasti iz drugog naselja iste opštine/ grada
REPUBLIKA SRBIJA134903470591349034705904551042334
Beogradska oblast464531372143588108562865288923840
Zapadnobačka oblast2096106122141179-118269766
Južnobanatska oblast39571886373416632238531218
Južnobačka oblast134015409119994007140234884504
Severnobanatska oblast18017711879849-78392638
Severnobačka oblast222699722961067-70231998
Srednjobanatska oblast2449117426681393-219459816
Sremska oblast52752795478423044917321748
Zlatiborska oblast5016153057282242-7128402646
Kolubarska oblast2769110228041137-353901277
Mačvanska oblast6224159867772151-5539503676
Moravička oblast3014110231661254-1523441568
Pomoravska oblast3416120435851373-1695721640
Rasinska oblast3172108335451456-3734601629
Raška oblast5915131361841582-2696024000
Šumadijska oblast41601740403416141266881732
Borska oblast188756925661248-6792121106
Braničevska oblast3156103232981174-1428921232
Zaječarska oblast16368401651855-15166630
Jablanička oblast243984229911394-5523821215
Nišavska oblast700426636501216050326391702
Pirotska oblast11363881341593-205131617
Podunavska oblast2259113825001379-241184937
Pčinjska oblast276752635031262-7365991642
Toplička oblast12755751567867-292143557

Tabele

Pogledajte tabele


Metodološka objašnjenja

Unutrašnje migracije stanovništva predstavljaju godišnje istraživanje koje obuhvata osnovne demografske podatke o licima koja su promenila prebivalište, odnosno trajno su se preselila iz svog dosadašnjeg mesta (naselja) stalnog stanovanja u drugo mesto (naselje) unutar granica Republike Srbije. Za prikupljanje podataka o licima koja su promenila prebivalište nadležno je Ministarstvo unutrašnjih poslova.

Prema Zakonu o prebivalištu i boravištu građana („Službeni glasnik RS“, broj 87/2011), prebivalištem se smatra „mesto u kome se građanin nastanio sa namerom da u njemu stalno živi, odnosno mesto u kome se nalazi centar njegovih životnih aktivnosti, profesionalnih, ekonomskih, socijalnih i drugih veza koje dokazuju njegovu trajnu povezanost s mestom u kome se nastanio“.

Migracioni saldo stanovništva predstavlja razliku broja doseljenog i broja odseljenog stanovništva na određenoj teritoriji.

Republički zavod za statistiku od 1998. godine ne raspolaže pojedinim podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno).