Količina domaćih ekstrahovanih resursa u 2022. godini iznosila je 138 251 hilj. tona, što je za 7,1% više u odnosu na prethodnu godinu. Posmatrano po kategorijama materijala, najveći iznos u domaćoj ekstrakciji imali su nemetalni minerali (38 255 hilj. tona) i fosilna goriva (36 215 hilj. tona).
Uvoz materijala u 2022. godini iznosio je 23 120 hilj. tona, odnosno 14,8% više nego u 2021. godini. Kategorije materijala koje su se najviše uvozile bile su fosilna goriva (45,4%) i rude metala (18,2%).
Izvoz materijala u 2022. godini iznosio je 15 155 hilj. tona, što je za 7,3% manje nego u prethodnoj godini. Od ukupne količine izvezenog materijala najviše su se izvozile biomasa (42,0%) i rude metala (23,3%).
Domaća potrošnja materijala u 2022. godini iznosila je 146 216 hilj. tona, što je za 10,1% više nego u 2021. godini. Prema kategorijama materijala, najveća je bila potrošnja fosilnih goriva (45 337 hilj. tona) i nemetalnih minerala (39 103 hilj. tona). Domaća potrošnja materijala po stanovniku u 2022. godini iznosila je 21,9 tone, što je za 2,5 tone više u odnosu na prethodnu godinu.
Produktivnost resursa, kao odnos između bruto domaćeg proizvoda (BDP) i domaće potrošnje materijala, u 2022. godini iznosila je 37,2 RSD po kilogramu, što je za 6,8% manje nego 2021. godine, odnosno rast potrošnje materijala je bio veći od rasta BDP-a u odnosu na prethodnu godinu.
1. Indikatori materijalnih tokova
God | Domaći ekstrahovani resursi | Uvoz | Izvoz | Domaća potrošnja materijala | Fizički trgovinski bilans | |
---|---|---|---|---|---|---|
1 | 2 | 3 | 4 = 1 + 2 - 3 | 5 = 2 - 3 | ||
Ukupno | 2021 | 129029 | 20147 | 16340 | 132836 | 3807 |
2022 | 138251 | 23120 | 15155 | 146216 | 7965 | |
Biomasa | 2021 | 36163 | 3349 | 7780 | 31732 | -4431 |
2022 | 32372 | 3493 | 6360 | 29505 | -2867 | |
Rude metala | 2021 | 22725 | 4309 | 2934 | 24100 | 1375 |
2022 | 31408 | 4208 | 3538 | 32078 | 670 | |
Nemetalni minerali | 2021 | 32598 | 3337 | 2382 | 33553 | 955 |
2022 | 38255 | 3373 | 2525 | 39103 | 848 | |
Fosilna goriva | 2021 | 37543 | 7748 | 1786 | 43505 | 5962 |
2022 | 36215 | 10496 | 1374 | 45337 | 9122 | |
Ostali proizvodi | 2021 | - | 1403 | 1458 | -55 | -55 |
2022 | - | 1551 | 1358 | 193 | 193 |
2. Indikatori efikasnosti resursa
2021 | 2022 | |
---|---|---|
Domaća potrošnja materijala po stanovniku (t) | 19.4 | 21.9 |
Produktivnost resursa (RSD/kg) | 39.9 r) | 37.2 p) |
p) Prethodni podatak.
r) Revidiran podatak.
Metodološka objašnjenja
Materijalni tokovi su tokovi materijala između ekonomije i prirodnog okruženja, što obuhvata ekstrahovane sirovine i druge primarne materijale iz prirodnog okruženja (prirodni resursi), te njihovo otpuštanje u prirodno okruženje, kao i tokove materijala između ekonomije i inostranstva (uvoz i izvoz).
Klasifikacija materijala koja se koristi u Računu materijalnih tokova grupiše domaće ekstrahovane resurse u četiri kategorije: biomasa (iz poljoprivrede, šumarstva i ribolova), rude metala, nemetali (kamen, glina i slično) i fosilna goriva (ugalj, nafta, gas).
Klasifikacija materijala koja se koristi u Računu materijalnih tokova:
-
Biomasa obuhvata organsko-nefosilne materijale biološkog porekla. Domaća ekstrakcija biomase obuhvata svu biomasu biljnog porekla, ulovljenu ribu i biomasu ulovljenih životinja. Biomasa stoke i stočarskih proizvoda (npr. mleko, meso, jaja i sl.) nije uračunata u domaću ekstrakciju.
- Rude metala i nemetali predstavljaju dve najveće grupe minerala i sastoje se od rude i građevinskih i industrijskih minerala.
- Naftni resursi i ostali materijali fosilnih energenata su materijali formirani od biomase u geološkoj prošlosti. Oni obuhvataju materijale u čvrstom, tečnom i gasovitom stanju.
Osnovni principi i metode za izradu računa materijalnih tokova za nivo ukupne ekonomije, kao i rezultati za Republiku Srbiju, prikazani su u publikaciji „Indikatori materijalnih tokova u Republici Srbiji, 2001–2011“ i nalaze se na sajtu Republičkog zavoda za statistiku.
Serije podataka indikatora materijalnih tokova dostupne su na sajtu Republičkog zavoda za statistiku, u bazi podataka, sa metodološkim objašnjenjem.
Republički zavod za statistiku od 1999. godine ne raspolaže pojedinim podacima za AP Kosovo i Metohija, tako da oni nisu sadržani u obuhvatu podataka za Republiku Srbiju (ukupno).